|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Spremište za pohranu filmskih kopija
|
|
Hrvatska kinoteka kao nacionalni
filmski arhiv utemeljena je Zakonom o kinematografiji iz 1976. godine
(NN 29/1976). Od 1979. godine kao poseban Odjel djeluje pri Hrvatskome
državnom arhivu. Temeljna joj je zadaća prikupljanje, čuvanje, zaštita
i korištenje svog filmskog gradiva proizvedenog na području Republike
Hrvatske.
Zakon o arhivskom gradivu i arhivima iz 1997. godine (NN 105/1997)
u čl. 16 predvidio je predavanje Hrvaskoj kinoteci pri Hrvatskome
državnom arhivu izvornih negativa slikovnog i zvučnog zapisa svakoga
novog proizvedenoga filma godinu dana od njegove proizvodnje. Proizvođači
filma dužni su predati Hrvatskoj kinoteci na trajnu pohranu i jednu
nekorištenu kopiju visoke kvalitete te popratno filmsko gradivo (scenarij,
knjigu snimanja, plakat i slično).
Od 1976. uvedena je obveza svakog uvoznika
filma da po isteku prava prikazivanja filmova preda na trajnu pohranu
u Hrvatsku kinoteku najbolju kopiju svakoga uvezenoga stranog filma.
Ta se obveza sustavno izvršava posebno od kada je Hrvatska kinoteka
postala članom Međunarodnoga udruženja filmskih arhiva (FIAF) 1993.
godine i Europskog udruženja filmskih arhiva (ACE) 1997. godine. Godine
2001. Vijeće Europe donijelo je Konvenciju o zaštiti europskog audiovizualnog
naslijeđa i obvezuje zemlje članice na gore navedene obveze.
Od osnutka Hrvatske kinoteke 1979. godine stvorene su zbirke domaćega
filma, stranoga filma, popratnoga filmskog gradiva koje u sebi uključuje
zbirke filmskih fotografija, plakata, scenarija i knjiga snimanja
i slično. U proteklih 25 godina Hrvatska kinoteka je prikupila i čuva
25 344 502 metara filmskog gradiva ili 9496
naslova.
Hrvatska kinoteka čuva nacionalnu filmsku zbirku, i to hrvatski film
za razdoblje od 1904. do 2007.godine, te izbor stranoga filma za razdoblje
od 1895. do 2007. godine.
Hrvatski filmski arhiv prikuplja i čuva popratno filmsko gradivo (filmske
fotografije, scenarije knjige snimanja, filmske plakate) koji daje
sve potrebne podatke o nastanku pojedinog filmskog djela. Zahvaljujući
razumijevanju pojedinih filmskih redatelja i filmskih djelatnika,
putem poklona i otkupa stvorene su značajne zbirke koje pomažu u rekonstruiranju
pojedinih razdoblja posebno hrvatskog filma.
Pohranjeno filmsko i audiovizualno gradivo, te popratno filmsko gradivo,
dostupno je za korištenje u stručne, obrazovne i znanstvene svrhe.
Filmsko gradivo kao i popratno gradivo uz film daje se na korištenje
nakon provođenja mjera zaštite i restauracije. Za ono filmsko gradivo
za koje nije riješeno pitanje vlasništva Hrvatska kinoteka dužna je
od proizvođača filma zatražiti odobrenje za javno prikazivanje kao
i za korištenje na pojedinim medijima. Svo pohranjeno gradivo u Hrvatskoj
kinoteci ima matični karton. Za filmsko gradivo matični karton sadrži:
najavnicu, odjavnicu, sadržaj, popis sekvenci (dokumentarni filmovi)
te filmološku obradu.
|
Filmska montaža |
Pregled izvornog filmskog gradiva |
|
|
|
|
|
|
|
|
1. HRVATSKI
FILM (1904.-2007.) - Sveukupno 3951 naslov |
|
1.1
HRVATSKI DUGOMETRAŽNI IGRANI FILMOVI (1944.-2007.), naslova 302 |
|
A. Babaja: Breza, 1967. |
|
Hrvatska filmska baština od svojih početaka sačuvana
je u fragmentima jer je, slično kao i u europskim i svjetskim razmjerima,
najveći dio filmskog gradiva iz početnoga pionirskog razdoblja (do
1905. godine) zauvijek izgubljen.
Pored izuzetno vrijedne zbirke kratkometražnih filmova (dokumentarnih,
animiranih i namjenskih) Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar
nastale u razdoblju od 1927. do 1960., do 1941. godine nije postojala
konzistentna i sustavna produkcija filmova. Filmovi su nastajali
kao pojedinačni projekti. |
Krešo Golik: Tko pjeva zlo ne misli,
1970. |
|
Pojedinačna nastojanja da se proizvedu hrvatski dugometražni
igrani filmovi dala je rezultata i u razdoblju od 1917-1925. godine,
kada je ukupno snimljeno 25 dugometražnih igranih filmova. Nažalost
ova produkcije je uništena dijelom u požaru 1936. a dijelom nakon
1945. Postoje samo novinska izvješća i slikopisi koji dokumentiraju
postojanje ovih filmova. |
Antun Vrdoljak: Glembajevi, 1988. |
|
Razdoblje od 1928. do 1945. obilježili su svojim
radom Oktavijan Miletić, dr. Maksimilijan Paspa i niz drugih zaljubljenika
u film koji su stvarali svoja neprofesijska, avangardna djela ili
obiteljske filmove, a to je ostala jedna od temeljnih značajki hrvatskoga
filma do danas. |
|
|
« « « |
|
|
|
1.2.
HRVATSKI KRATKOMETRAŽNI FILMOVI (1904.-2007.), naslova 2469 |
|
|
1. |
Dokumentarni filmovi 1904-2000:
naslova 1771; |
|
2. |
Kratkometražni igrani filmovi 1928.-2000: naslova
76; |
|
3. |
Animirani filmovi 1922-2005: naslova 417; |
|
4. |
Neprofesijski i eksperimentalni filmovi 1927-1938:
naslova 205. |
|
|
Mladen
Širola
Campek Nevaljanac, 1929.
Dušan Vukotić
Surogat, 1961.
Zdenko Gašparović
Satiemania, 1978. |
Krešo Golik
Od 3 do 22, 1966.
Pavao Štalter
Kuća br. 42, 1984.
Nedeljko Dragić:
Idu dani, 1969. |
Petar Krelja
Prihvatna stanica, 1977.
Walter i Norbert Neugebauer
Veliki miting, 1951.
Zlatko Bourek:
Bećarac, 1966. |
Zoran Tadić
Pletenice, 1973.
ŠNZ
Martin u nebo... 1927
Zlatko Bourek
Mačka, 1971. |
|
|
Vrijedna produkcija obrazovnih
(zdravstvenih) ali i dokumentarnih i animiranih filmova Škole narodnog zdravlja
"Andrija Štampar" (1927-1960), imala je temeljnu svrhu zdravstveno
prosvjećivanje stanovništva ali je istodobno doprinijela stvaranju škole
hrvatskoga dokumentarnog i animiranog filma.Tradicija
snimanja obrazovnih filmova nastavljena je i nakon 1945. godine i proizvodnja
je sustavno tekla sve do 1985. godine (poznati producenti Zora film i Filmoteka
16 iz Zagreba).
Tradicija snimanja animiranog filma započela je dvadesetih godina prošlog
stoljeća, nastavljena u okviru djelovanja Škole narodnog zdravlja"Andrija
Štampar", da bi posebno došla do izražaja nakon 1949. godine. Osnivanjem
Zagreb filma započinje sustavna proizvodnja animiranih filmova koji su stekli
svjetski ugled.
1958. godine na prezentaciji animiranih filmova,
na svjetski prizantom festivalu u Cannes-u, jedan od najvećih povjesničara
filma Geoges Sadoul uzviknuo je: "To je zagrebačka škola crtanog filma".
Od tada je ovaj pojam usvojen u svjetskoj animaciji kao prepoznatljiv znak
za jednu od najvrednijih škola animacije u svjetskom filmu.
Kruna uspjeha filmova Zagreb filma dosegnuta je filmom Surogat Dušana Vukotića,
koji je 1961. godine dobio prestižnu nagradu Oscar, kao prvi Europski film.
U razdoblju od 1958. do 1978. stvoreno je oko 400 naslova koji su osvojili
preko 400 najvećih nagrada u svijetu, npr.: Satimania je dobila Grand Prix
na Svjetskom festivalu animiranog filma koji se održava u Zagrebu od 1972.
godine do danas. |
|
« « « |
|
|
|
1.3 ZBIRKA
STUDENTSKIH RADOVA AKADEMIJE DRAMSKE UMJETNOSTI U ZAGREBU (1968.-2005.),
naslova 299. |
|
|
1. Dugometražni igrani filmovi, naslova 2;
2. Kratkometražni igrani filmovi: naslova 127;
3. Dokumentarni filmovi: naslova 170. |
|
Ivan Salaj: Vidimo se, 1995. |
Jelena Rajković: Noć za slušanje, 1995. |
Goran Dukić: Mirta uči statistiku, 1991 |
|
|
Zbirka diplomskih radova studenata Akademije dramske umjetnosti
u Zagrebu sustavno se prikuplja i čuva od 1968. godine.
Ova zbirka sačinjavaju značajni filmski radovi danas renomiranih filmskih
redatelja, snimatelja i montažera koji su nagrađeni u inozemstvu i
služe za upoznavanje ovog dijela hrvatske kinematografije te razmjenu
s srodnim europskim institucijama. |
|
|
|
|
« « « |
|
|
|
1.4 ZBIRKA
HRVATSKOGA FILMSKOG SAVEZA, naslova 794. |
|
Neprofesijski film (1928.-2005.); Dječje filmsko
stvaralaštvo (1955.-1980.) korištenjem malih filmskih formata (8mm standard
i super 8mm); Film na elektroničkom mediju, digitalni filmovi
(1928.-2005.) |
|
1.4.1 Domaći filmovi, naslova
727
1. Dugometražni igrani filmovi, naslova 2.
2. Kratkometražni igrani filmovi, naslova 127.
3. Dokumentarni filmovi, naslova 170. |
Mihovil Pansini |
Ivan Faktor |
Rajko Grlić |
|
1.4.2 Strani filmovi, naslova 67
1. Dugometražni igrani filmovi, naslov 1.
2. Kratkometražni igranih filmovi, naslova 13.
3. Dokumentarni film, naslova 51.
4. Animirani film, naslova 2.
5. Neprofesijski film, naslova 18. |
Ivan Martinac |
Tomislav Gotovac |
Lordan Zafranović |
|
Ova vrijedna zbirka neprofesijskog filma
sastoji se od amaterskih, alternativnih i eksperimentalnih filmova
čija je vrijednost prepoznata i u europskim razmjerima. Posebno se
ističu škole neprofesijskog filma kao mšto su Splitska škola (Martinac,
Verzotti, Stasenko, Zafranović i dr.) te Zagrebačka škola (Pansini,
Petek, Mikuljan, Gotovac, Grlić i dr.).
Dio zbirke čine i vrijedna ostvarenja tzv. dječjeg filmskog stvaralaštva
koje se sustavno razvija od 1955. do danas.
|
|
|
« « « |
|
1.5 ZBIRKA
“KRŠĆANSKE SADAŠNJOSTI” (1970.-1977.), naslova 70. |
|
|
1. Dugometražni igrani film, naslova 2.
2. Kratkometražni igrani film, naslov 1.
3. Dugometražni dokumentarni film, naslova 3.
4. Kratkometražni film, naslova 63. |
|
|
« « « |
|
|
|
1.6. ZBIRKA ETNOLOŠKOGA
ZAVODA FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU (1931.-1970.), kratkometražnih dokumentarnih
filmova, naslova 37. |
|
Zbirka filmova Etnološkog zavoda Filozofskog fakulteta u Zagrebu
po svojoj vrijednosti spada u najvrednije dijelove hrvatskog filma koji
se odnose na bilježenje života, običaja i načina života i to od 1931. godine.
Njenom nastanku možemo zahvaliti svjetski uglednom stručnjaku akad.Milovanu
Gavazziju i dr. Andrija Stojanoviću |
|
« « « |
|
|
|
1.7. Popratno
filmsko gradivo za domaći film |
|
Od svog osnutka Hrvatska kinoteka kao
nacionalni filmski arhiv započela je sustavno prikupljati uz filmsko gradivo
i popratno filmsko gradivo (filmske fotografije, scenariji, plakati i dr.)
što svjedoči o načinu nastanka pojedinog filmskog djela koje je najprije
zamišljeno kao literarni predložak i zatim se može pratiti kroz brojne faze
njegovog nastanka. |
|
1.7.1
ZBIRKE SCENARIJA I KNJIGA SNIMANJA ZA DOMAĆI FILM, komada 2255. |
|
|
|
1.7.2
ZBIRKE FOTODOKUMENTACIJE ZA DOMAĆI FILM, fotografija 33 097. |
|
|
Golik
na snimanju |
Miletić na snimanju |
|
|
|
|
|
1.7.3.
ZBIRKE PLAKATA ZA DOMAĆI FILM, plakata 3481. |
|
|
|
« « « |
|
|
|
|
|
|
|
2. STRANI
FILM (1895.-2007.) Sveukupno 5345 naslova |
|
Zbirka stranoga filma stvarana je na temelju zakonske obveze
predaje jedne kopije stranog filma nakon isteka prikazivanja na trajnu pohranu
u Hrvatsku kinoteku.
Hrvatska kinoteka jedan je od rijetkih europskih filmskih arhiva koji je
uspio unijeti u zakonodavstvo obvezu predaje jedne kopije svakog uvezenog
filma nakon isteka prava prikazivanja (Zakon o kinematografiji, 1976.).
Ta obveza posebno je zakonski osnažena Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima
(1997. godine). |
|
|
|
M. Forman: Amadeus, 1984.
O. Welles: Dama iz Šangaja, 1948
.
C. Vidor: Gilda, 1946. |
|
2.1 |
DUGOMETRAŽNI IGRANI FILMOVI, naslova 2411. |
2.2 |
DOKUMENTARNI FILMOVI, naslova 1899. |
|
2.2.1 |
Zbirka njemačkih žurnala Degeto, naslova
93 |
|
2.2.2 |
Zbirka filmskih žurnala “Filmske novosti” (1945.-1980.) |
2.3 |
DUGOMETRAŽNI ANIMIRANI FILMOVI, naslova
59. |
2.4 |
KRATKOMETRAŽNIH ANIMIRANIH, naslova 285. |
2.5 |
SVJETSKI FESTIVAL ANIMIRANOG FILMA U ZAGREBU
(1972. - ) |
|
2.5.1 |
Animirani filmovi, naslova 194. |
|
2.5.2 |
Dokumentarni filmovi, naslova 13. |
2.6 |
ZBIRKA DOKUMENTARNIH FILMOVA FRANCUSKOGA
INSTITUTA, naslova 391. |
2.7 |
Popratno filmsko gradivo za strani film |
|
2.7.1 |
ZBIRKE SCENARIJA I KNJIGA SNIMANJA ZA STRANI FILM,
komada 1263. |
|
2.7.2 |
ZBIRKE FOTODOKUMENTACIJE ZA STRANI FILM, fotografija
82 704. |
|
2.7.3 |
ZBIRKE PLAKATA ZA STRANI FILM, plakata 74.125. |
|
|
|
|
|
« « « |
|
|
|
|
|
3. FILMSKO GRADIVO
NA VIDEO I DIGITALNOM ZAPISU. Presnimci. |
|
Hrvatska kinoteka zbog izuzetno velikih zahtjeva korisnika
posebno studenata Akademije dramske i likovne umjetnosti, Filozofskog fakulteta
te Učiteljske akademije, posljednjih 15 godina u zaštitne svrhe sustavno
presnimava filmsko gradivo na video zapis, a posljednje dvije godine i na
digitalni zapis. Na taj način zaštićuje se filmska vrpca od pretjeranog
korištenja i istodobno omogućuje se korisnicima lakši pristup informacijama
o filmskom gradivu. |
|
|
3.1 |
VHS vrpce: domaći film, naslova 837; strani
film, naslova 3 031. |
|
3.2 |
BETACAM video vrpce: domaći film, naslova 437; strani
film, naslova 49. |
|
3.3 |
U-MATIC video vrpce: domaći film, naslova 249; strani
film, naslova 78. |
|
3.4 |
DVD: domaći film, naslova 364; strani film, naslova
135. |
|
3.5 |
CD: domaći film, naslova 205; strani film, naslova
139. |
|
|
« « « |
|
|
|
|
|
4. ZVUČNI
ZAPISI |
|
|
|
Hrvatska kinoteka prikuplja, čuva, obrađuje
i daje na korištenje i zvučne zapise te u tom pogledu prerasta u Hrvatski
audiovizualni arhiv. U suradnji s Croatia recordsom i Hrvatskim radijom,
od 1999. sustavno provodi zaštitu fono gradivo te prikuplja razne
nosače zvuka. Posljednjih šest godina zaštičuju se vrijedni zvučni
zapisi i to posebno iz produkcije Edison Bell Penkale te iz vrijedne
zbirke Hrvatskog radija. Riječ je o šelakovim i decelitnim pločama. |
Gramfoni iz
zbirke Kraker |
|
|
|
|
4.1 |
ZBIRKA GRAMOFONSKIH PLOČA. DOMAĆI NASLOVI (1920.-1980.),
komada 2.163, naslova 440 |
|
4.2 |
ZBIRKA GRAMOFONSKIH PLOČA. STRANI NASLOVI (1920.-1980.), komada
356, naslova 440. |
|
4.3 |
RESTAURIRANI ZVUČNI ZAPISI (1920.-1950.), magnetofonskih vrpci a1000
d/m, komada 134. |
|
4.4 |
MAGNETOFONSKE VRPCE S PRESNIMLJENIM ZVUČNIM ZAPISIMA SJEDNICA CK
SKH (1960.-1980.): magnetofonskih vrpci a1000 d/m, komada 388 i CD
komada 493. |
|
|
« « « |
|
|
|
|
|
5. MUZEJSKA ZBIRKA
FILMSKE TEHNIKE, komada 174. |
|
Inventarni popis: |
|
|
- Projekcijska tehnika za male formate
9.5 i 8 mm (1915.-1975.), komada 38.
- Projekcijska tehnika za formate 16 i 35 mm (1897.-1970.), komada
62.
- Filmske kamere za male formate 9.5 i 8 mm (1921.-1975.), komada
24.
- Filmske kamere za formate 16 i 35 mm (1926.-1964.), komada 18.
- Diaprojektori (1930.-1970.), komada 11.
- Priručna tehnika (moviola, kopirka, premotači, stativi od 1931.-1975.),
komada 21. |
|
|
kamera O. Miletića, 9.5 mm, 1932. |
projektor 35 mm iz zbirke ŠNZ, 1932. |
prva tonska kamera, konstruirao A. Gerasimov 1931. godine |
Uz filmsko gradivo, popratno filmsko
gradivo, Hrvatska kinoteka prikuplja kinoprojekcijsku i snimateljsku
tehniku koja svjedoči o razvitku hrvatske kinematografije i o inovacijskim
rješenjima za snimanje i prikazivanje filma. Zbirka pokriva razdoblje
od 1898. do 1975. godine. Posebnu vrijednost u ovoj zbirci čine unikatni
primjerci kinoprojekcijske tehnike kao što je npr. prva tonska kamera
iz 1931. koju je konstruirao Aleksandar Gerasimov; kamera
9,5 mm Oktavijana Miletića sa njegovim inovacijskim rješenjima iz
1932. te veliki broj kinoprojecijske opreme iz ostavština poznatih
filmskih amatera. |
|
|
« « « |
|
|
|
6. BIBLIOGRAFIJA
izvora za povijest hrvatskoga filma i kinematografije |
|
|
Naša izdanja |
Škrabalo, Ivo: 101 godina filma u Hrvatskoj (1896.-1997.),
Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1998. - Kukuljica, Mato: Zaštita i
restauracija filmskog gradiva, Hrvatski državni arhiv – Hrvatska kinoteka,
Zagreb, 2004. - Majcen, Vjekoslav i Kukuljica Mato. Filmovi u Hrvatskoj
kinoteci, Hrvatski državni arhiv – Hrvatska kinoteka, Zagreb, 2003
- Majcen, Vjekoslav. Filmska djelatnost Škole narodnog zdravlja Andrija
Štampar, Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 1995.; Isti, Obrazovni film.
(Pregled povijesti obrazovnog filma), Hrvatski državni arhiv – Hrvatska
kinoteka, Zagreb, 2001. Isti, Hrvatski filmski tisak do 1945., Hrvatski
državni arhiv – Hrvatska kinoteka, Zagreb, 1998.; - Peterlić, Ante,
Majcen, Vjekoslav: Oktavijan Miletić, Hrvatski državni arhiv – Hrvatska
kinoteka, Zagreb, 2000. - Krelja, Petar: Golik, Hrvatski državni arhiv
– Hrvatska kinoteka, Zagreb, 1997.
Zagreb, 18. siječnja 2006. |
|
|
« « « |
|
|
|
design |